ODRŽIVI RAZVOJ – CILJ BROJ 13 AGENDE UN ODRŽIVOG RAZVOJA: Preduzeti hitnu akciju u borbi protiv klimatskih promena

Uznemirujuće Prosečni godišnji gubici od zemljotresa, cunamija, tropskih ciklona i poplava računaju se u stotinama milijardi dolara, pokazuju podaci UNDP.

Klimatske promene su najveći globalni problem. One se manifestuju prevashodno u promeni trenda prosečne godišnje temperature i količine padavina.

Glavni pokretači su emisije ugljen-dioksida (CO2) iz fosilnih goriva, a za posledicu imaju nestanak biljnih i životinjskih vrsta, povećanje cene hrane, epidemije i pojave novih bolesti, migracije stanovništva tzv. klimatskih migranata, ratove i sukobe, suše i poplave i druge ekstremne vremenske prilike, čiji smo i sami svedoci. U isto vreme, emisije gasova koje ispuštamo u atmosferu nastavljaju kontinuirano da rastu i dostigle su istorijski maksimum. Od 1990. globalna emisija CO2 porasla je za skoro 50 odsto.

 

Od 1990. do 2015. više od 1,6 miliona ljudi umrlo je od posledica elementarnih nepogoda. Prepoznajući značaj klimatskih promena, Ujedinjene nacije su klimatske promene uvrstile u cilj broj 13 Agende održivog razvoja.
– Prosečni godišnji gubici samo od zemljotresa, cunamija, tropskih ciklona i poplava računaju se u stotinama milijardi dolara, a investicije potrebne na godišnjem nivou za saniranje rizika od katastrofa iznose šest milijardi dolara – navodi UNDP.

Najtopliji april u istoriji

Jugoistočna Evropa se zagreva brže od svetskog proseka, te se Srbija neminovno već suočava sa klimatskim promenama. Protekli april se upisao na listu najtoplijih u poslednjih 130 godina, otkad se meri temperatura u Beogradu, izmerena prosečna temperatura bila je rekordnih 18,7 stepeni, dok prosečna temperatura za april inače iznosi 12,4 stepena.
Prof. dr Vladimir Đurđević, profesor na Institutu za meteorologiju Fizičkog fakulteta, kaže da Srbija spada u regione koji su u rizičnoj grupi kada je reč o klimatskim promenama.

 

Profesor Vladimir Đorđević

– Prosečna temperatura u Srbiji porasla je više nego prosečna temperatura na čitavoj planeti, koja je viša za jedan stepen, dok je u Srbiji za čak 1,2 stepena, a samo letnje temperature su veće za 1,6 stepena nego što su bile pre nekoliko godina. Našu zemlju će zahvatiti čitav spektar problema kao što su suše, šumski požari, poplave, koji će biti intenzivniji. Zbog svega ovoga možemo da očekujemo i nove bolesti kao što je groznica Zapadnog Nila, koju prenose komarci, a susrešćemo se i sa raznim bolestima biljaka koje su ranije bile karakteristične za južne regione – kaže Đurđević.

Broj poplava četiri puta veći

Prema podacima Savetodavnog veća Evropskih akademija nauka (EASAC), broj poplava u svetu se u periodu između 2004. i 2016. udvostručio, a u poslednjih 35 godina ima ih četiri puta više. U Srbiji, u prvih 15 godina ovog veka, suše su prouzrokovale najveću štetu, a podaci iz ovog perioda pokazuju da je reč o čak 70 odsto ukupne materijalne štete i iznose pet milijardi evra, dok se šteta od poplava koje su pogodile Srbiju 2014. procenjuje na 1,35 milijardi evra.

Klimatske promene u sudnici

ŠVERCENEGER PROTIV NAFTNIH KOMPANIJA

Klimatske promene su postale predmet sudskih sporova. Od pojedinaca i farmera, preko gradova kao što su Pariz i Njujork koji podižu tužbe protiv vlada i naftnih kompanija, do građana Filipina, Kalifornije, Nemačke i Portugalije koje su tužile energetske kompanije, poslednji događaj u nizu je i najava podizanja tužbe američkog glumca i bivšeg guvernera Floride Arnolda Švarcenegera, koji je najavio tužbu protiv naftnih kompanija za “ubistvo sa predumišljajem”, jer je, kako navodi, sagorevanje fosilnih goriva glavni krivac za klimatske promene.

Iz Republičke direkcije za vode potvrđuju da je, usled promene klime, češća pojava suša i poplava.
– Kako bi se smanjili negativni uticaji klimatskih promena, neophodno je dobro planiranje, analiza stanja na terenu i ulaganje u prevenciju kako bi se izbegle skupe posledice. Ako se planski, redovno i u skladu sa prioritetima vrši redovno održavanje vodenih objekata i sistema za zaštitu od poplava, posledice će biti manje. Treba da shvatimo da ulaganje u prevenciju u vodoprivredi nije trošak, nego ulaganje u budućnost.

Stručnjaci navode da postoje dva načina za suočavanje sa klimatskim promenama: mitigacija (ublažavanje klimatskih promena putem smanjenja emisije štetnih gasova) i adaptacija. Prema istraživanjima EU, ulaganjem jednog evra u prevenciju od poplava izbegava se plaćanje saniranja u iznosu od šest evra.

Srbija ne ulaže dovoljno u zaštitu životne sredine

Prema dostupnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, izdvajanja iz budžeta Srbije za zaštitu životne sredine u 2016. godini iznosila su samo 0,8% BDP, dok su zemlje članice EU, u periodu pre pristupanja Uniji, izdvajale do 2,5% BDP.

U Srbiji je u 2017. godinu izdvojeno oko 19,3 miliona evra za raspodelu kroz Fond za zaštitu životne sredine.

Iako sve lokalne samouprave imaju eko-fondove, čiji iznos je protekle godine iznosio 0,26% BDP, izmenama Zakona o budžetskom sistemu 2015. omogućeno im je da novac skupljen od ekoloških taksi za zaštitu životne sredine nenamenski troše, iako je pregovaračko poglavlje 27 najskuplje u procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji i predviđa ulaganja od 11 milijardi evra za ekološke namene, a većina tih investicija su obaveza gradova i opština.

Međunarodne obaveze

 

Srbija je potpisnica svih važnijih međunarodnih konvencija koje se odnose na zaštitu životne sredina kao što je Okvirna konvencija UN o promeni klime i svi prateći akti. Slobodan Perović, pomoćnik ministra za zaštitu životne sredine, kaže za Kurir da se zakon o klimatskim promenama nalazi u proceduri usvajanja. Još jedan važan sporazum koji reguliše klimatske promene jeste Pariski protokol, a Srbija se obavezala da poštuje njegova načela.
– Obaveze država članica, prema sporazumu iz Pariza, počinju da važe od 2021. godine. Srbija je svoje ciljeve smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte predala za 2030. i oni iznose 9,8 odsto u odnosu na 1990. Da li će Srbija ispuniti ovaj cilj, ostaje da se vidi u navedenom periodu, a praćenju ispunjenja ciljeva svakako će doprineti zakon o klimatskim promenama koji se nalazi u proceduri usvajanja. Verujući da će Srbija ispuniti ovaj cilj, Ministarstvo zaštite životne sredine započelo je analizu mogućnosti povećanja ambicija, u smislu što većeg smanjenja emisija GHG do 2030, ali i nakon ovog perioda do 2050. godine, a kroz Strategiju borbe protiv klimatskih promena sa Akcionim planom. Srbija u ovom trenutku uspostavlja potrebne okvire i realizuje aktivnosti potrebne za ispunjenje obaveza iz sporazuma – kaže Perović.

Osim međunarodnih obaveza, veliki podsticaj predstavlja proces pristupanja EU. Kada je reč o klimatskim promenama, Evropska unija od Srbije očekuje donošenje zakona o klimatskim promenama i uspostavljanje Sistema monitoringa i izveštavanja o emisijama GHG, i to prema Uredbi o mehanizmu monitoringa EU, sa posebnim akcentom na industrijska i energetska postrojenja. Pored obaveza koje je stavila pred Srbiju, pomoć EU Srbiji za životnu sredinu od 2000. do 2016. iznosila je oko 700 miliona eura.

 

Za Srbiju najveće pretnje predstavljaju suše i poplave. Zato je neophodno naći rešenje za to kako se adaptirati na ovakve nepredvidive prilike, koje su postale naša svakodnevica, a koje pre svega podrazumevaju ulaganje u infrastrukturu, kao i očuvanje prirode i zdravih ekosistema.

PRIMERI DOBRE PRAKSE

HEMOFARM

Lični i profesionalni uticaj na klimatske promene

Klimatske promene su veoma popularna tema u teoriji, dok u praksi još nismo svesni njihovog suštinskog značaja. Kao društvo, i dalje dopuštamo da naš uticaj na klimatske promene bude veoma intenzivan i negativan, a retko ko od nas se zapita koji je njegov lični i profesionalni doprinos i uticaj.
„Hemofarm“, kao društveno odgovorna kompanija i lider u održivom razvoju, klimatske promene shvata veoma ozbiljno. Posebno zato što je kompanija mogla da pretrpi veliku štetu od direktne posledice klimatskih promena – razornih poplava koje su pogodile Srbiju pre nekoliko godina. „Hemofarmova“ fabrika u Šapcu bila je ugrožena izlivanjem Save, čija je voda nadošla do samog fabričkog objekta. Pravovremenom reakcijom zaposlenih, koji su iskopali kanale i podigli nasipe, sprečena je katastrofa. „Hemofarm“ je nakon toga, zajedno sa „Hemofarm fondacijom“, organizovao pošumljavanje ugroženih područja u Šapcu, kao vid prevencije, ali i razvoja svesti javnosti o značaju uključivanja svakog pojedinca. Takođe, pošumljavanje je organizovano i u Podgorici, a kompanija je do sada posadila više od 400 stabala.
To je samo deo pozitivnog doprinosa sprečavanju uticaja na klimatske promene i povratnog uticaja klimatskih promena. „Hemofarm“ je optimizovao i transport svojih zaposlenih i gotovih proizvoda u cilju smanjenja emisije CO2.
Za zaposlene koji žive van Vršca organizovan je zajednički prevoz do centralnog fabričkog kompleksa kako bi se smanjio broj vozila, a kompanija je korigovala i veličinu transportnih pakovanja gotovih proizvoda kako bi više kutija stalo na jednu paletu, a veći broj paleta popunio kamion, čime je direktno smanjen broj kamiona za prevoz.

COCA-COLA

Da Gornje Podunavlje bude kao pre jednog veka

Kada kompanija posluje na tri kontinenta i u 28 zemalja, kao što „Coca-Cola HBC grupa“ čini, njen uticaj na okruženje je značajan. S velikom svešću o svojoj ulozi o očuvanju životne sredine, ova kompanija je pokrenula niz programa i inicijativa koje imaju za cilj da smanje upotrebu energije, vode i emisiju. Istovremeno, uz druge brojne programe, u partnerstvu sa Svetskom organizacijom za prirodu (WWF), „Coca-Cola sistem“ obnavlja prirodna staništa duž Dunava u Evropi.
U Srbiji, na samo 200 kilometara od Beograda, uz samu granicu s Mađarskom i Hrvatskom, kompanija obnavlja specijalni rezervat prirode „Gornje Podunavlje“, poznat i kao „evropski Amazon“. Ovde se nalaze staništa brojnih vrsta ptica i ugroženih vrsta, ali i jedno od najvećih staništa orlova belorepana u čitavoj Evropi. Regulacijom rečnog vodotoka za potrebe rečne plovidbe i poljoprivrede u poslednjih 100 godina uništeno je 80 odsto prirodnih plavnih područja uz Dunav, kao biološki najproduktivnijih staništa. U želji da očuva prirodu, „Coca-Cola sistem“ je u proteklih 11 godina obnovio znatan deo rezervata. Obnovljene su bare Šarkanj i Semenjača i posle više decenija na ovu lokaciju su se vratile brojne životinjske vrste.
– Vlažna područja koja se nalaze u Gornjem Podunavlju neophodna su da bismo očuvali biodiverzitet, ali i da bismo ublažili uticaj poplava, poput onih razarujućih od pre nekoliko godina. Malo ljudi zna da su upravo vlažna, odnosno plavna područja, najjača prirodna odbrana od poplava – ističe Duška Dimović, direktorka programa WWF.

TIM UN U SRBIJI

Podrška Srbiji u odgovoru na izazove klimatskih promena

Okvirom razvojnog partnerstva 2016-2020, Tim UN pruža podršku Vladi Republike Srbije i usko sarađuje s Ministarstvom zaštite životne sredine u ispunjenju međunarodno preuzetih obaveza koje doprinose ostvarenju Cilja održivog razvoja 13.
Analiziraju se klimatski scenariji za Srbiju, procenjuje ranjivost na efekte klimatskih promena ključnih privrednih sektora i predlažu mere kako za prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove tako i za ublažavanje klimatskih promena smanjenjem emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG). Pored stručne podrške u praćenju stanja i efikasnijem sprovođenju novog zakonskog okvira u domenu klimatskih promena, UN konkretnim aktivnostima daje doprinos jačanju otpornosti lokalnih zajednica u Srbiji na promene klime. U toku je petogodišnji projekat koji u fokusu ima smanjenje GHG u gradovima i opštinama širom zemlje primenom inovativnih rešenja koje su predložili građani, civilni sektor, istraživačke i naučne institucije, lokalne samouprave, javna i privatna preduzeća.
Tim UN takođe je doprineo razvoju akcionog plana koji pomaže u implementaciji Nacionalnog programa za upravljanje rizikom od katastrofa 2016-2020, što podrazumeva procenu rizika za sektor poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva i veterine, u skladu sa međunarodnim i EU standardima, kao i mapu rizika od poplava i šumskog požara.
Predviđeni su sporazumi između relevantnih ministarstava i agencija UN za naredne godine kako bi se poljoprivrednici obučili za inovativne poljoprivredne prakse, tehnologije za „klimatski pametnu“ poljoprivredu, otporniju na prirodne nepogode i klimatske promene.
Tim UN je takođe podržao izradu Strategije za prilagođavanje klimatskim promenama za Grad Beograd, uključujući procenu ugroženosti od smrtnosti usled toplote.

 

Pišu: S. Slamnig – M. Branković – M. Radenković
Foto: Dragan Kadić/Kurir/Shutterstock/Profimedia